POGONSKI SISTEM · HOMOKINETIČKI ZGLOBOVI

Homokinetički zglob je važan deo pogonskog sistema automobila koji omogućava ravnomeran prenos snage sa menjača na pogonske točkove, čak i prilikom skretanja i promene ugla točkova.

Kao sastavni deo poluosovine, povezuje je sa glavčinom točka i omogućava prenos obrtnog momenta uz istovremeno prilagođavanje promenama ugla i položaja točka.

Prikaz 433–456 od 1239 rezultataSortirano po ceni: od niže ka višoj

Image
SKU
Product
Price

Prikaz 433–456 od 1239 rezultataSortirano po ceni: od niže ka višoj

Homokinetički zglobovi za pogonske točkove – spoljašnji zglobovi i zaštitne manžetne

DELOOVI • Vodič za kupovinu

Vrste, princip rada, simptomi kvara, trajanje i cena homokinetičkog zgloba.

01 / Osnove

Šta je homokinetički zglob?

Homokinetički zglob je komponenta pogonskog sistema automobila koja omogućava prenos obrtnog momenta sa poluosovine na pogonski točak, uz održavanje konstantne brzine rotacije bez obzira na promenu ugla zgloba. Njegova konstrukcija omogućava nesmetan prenos snage čak i tokom skretanja, kada se menja položaj točkova, kao i prilikom pomeranja elemenata ogibljenja.

Za razliku od klasičnih kardanskih zglobova, homokinetički zglobovi omogućavaju ujednačen prenos obrtnog momenta bez oscilacija u ugaonoj brzini. Zbog toga predstavljaju neizostavan deo pogonskog sistema kod vozila sa prednjim i pogonom na sva četiri točka, kao i kod određenih konstrukcija sa zadnjim pogonom. Njihova uloga je posebno važna prilikom skretanja i rada ogibljenja, jer omogućavaju da pogonski točkovi kontinuirano primaju snagu bez prekida u prenosu.

Homokinetički zglobovi zaštićeni su gumenim manžetnama koje sadrže specijalnu mast za podmazivanje. Manžetna sprečava prodor prašine, vode, blata i drugih nečistoća u unutrašnjost zgloba, istovremeno zadržavajući mazivo neophodno za smanjenje trenja i habanja. Ukoliko dođe do pucanja ili oštećenja manžetne, mast može da iscuri, a nečistoće da prodru u zglob, što ubrzava habanje i može dovesti do njegovog prevremenog otkaza. Zbog toga je važno redovno proveravati stanje zaštitnih manžetni i na vreme reagovati na uočena oštećenja.

02 / Konstrukcija i vrste

Koje vrste homokinetičkih zglobova postoje?

Homokinetički zglobovi razlikuju se prema konstrukciji, položaju na poluosovini i načinu na koji omogućavaju prenos obrtnog momenta. Njihov dizajn prilagođen je različitim zahtevima pogonskog sistema, uključujući ugao zakretanja točkova, pomeranje ogibljenja i opterećenja kojima je vozilo izloženo tokom vožnje.

U zavisnosti od položaja i funkcije, dele se na spoljašnje i unutrašnje homokinetičke zglobove, pri čemu svaka grupa obuhvata nekoliko konstrukcionih varijanti.

Spoljašnji homokinetički zglobovi

Spoljašnji homokinetički zglob nalazi se na kraju poluosovine, neposredno uz glavčinu pogonskog točka. Njegova osnovna funkcija je da omogući prenos obrtnog momenta pod različitim uglovima, čak i kada su točkovi zakrenuti tokom skretanja. Zbog toga mora da podnese velika ugaona pomeranja, značajna opterećenja i stalne promene položaja točka.

Najčešće konstrukcione varijante spoljašnjih homokinetičkih zglobova su:

Rzeppa zglob

Jedna od najzastupljenijih konstrukcija homokinetičkih zglobova u savremenim automobilima. Sastoji se od unutrašnjeg i spoljašnjeg kućišta, kaveza i šest čeličnih kuglica koje omogućavaju prenos obrtnog momenta uz održavanje konstantne ugaone brzine. Zahvaljujući konstrukciji koja omogućava velike uglove zakretanja, posebno je pogodan za spoljašnje pozicije na pogonskim poluosovinama.

Birfield zglob

Konstrukciono je zasnovan na Rzeppa principu i predstavlja njegovu specifičnu izvedbu. Odlikuje se kompaktnom konstrukcijom i sposobnošću prenosa velikog obrtnog momenta pri značajnim uglovima zakretanja. Koristi se u različitim vrstama putničkih i terenskih vozila, u zavisnosti od zahteva pogonskog sistema.

Unutrašnji homokinetički zglobovi

Unutrašnji homokinetički zglob povezuje poluosovinu sa menjačem ili diferencijalom i omogućava prenos obrtnog momenta uz kompenzaciju promena položaja i rastojanja između pogonskog sklopa i točka. Njegova konstrukcija mora da omogući aksijalno pomeranje poluosovine, koje nastaje usled rada ogibljenja, prelaska preko neravnina i promena opterećenja tokom vožnje.

Najčešće konstrukcione varijante unutrašnjih homokinetičkih zglobova su:

Tripod zglob

Prepoznatljiv je po konstrukciji sa tri kraka na kojima se nalaze valjci koji se kreću unutar posebno oblikovanog kućišta. Ovakva izvedba omogućava aksijalno pomeranje poluosovine, odnosno promenu njene efektivne dužine tokom rada ogibljenja. Tripod zglobovi često se koriste na unutrašnjim pozicijama pogonskih poluosovina kod vozila sa prednjim pogonom.

Plunging Rzeppa zglob

Predstavlja varijantu kugličnog homokinetičkog zgloba koja, pored prenosa obrtnog momenta pod promenljivim uglovima, omogućava i aksijalno pomeranje. Njegova konstrukcija objedinjuje karakteristike kugličnog zgloba sa mogućnošću kompenzacije promena dužine poluosovine, zbog čega se koristi u određenim tipovima pogonskih sistema.

Različite konstrukcije homokinetičkih zglobova razvijene su kako bi odgovorile na specifične zahteve pogonskog sistema i obezbedile pouzdan prenos snage u različitim uslovima vožnje. Prilikom njihovog projektovanja posebno se uzimaju u obzir:

  • Ugao zakretanja: Sposobnost prenosa obrtnog momenta pri različitim uglovima, naročito tokom skretanja.
  • Aksijalno pomeranje: Mogućnost prilagođavanja promenama rastojanja između menjača i pogonskog točka usled rada ogibljenja.
  • Opterećenje obrtnim momentom: Sposobnost podnošenja sile koja se prenosi sa menjača na pogonske točkove.
  • Ujednačenost prenosa snage: Održavanje konstantne ugaone brzine bez neželjenih oscilacija tokom rotacije.

Izbor odgovarajućeg tipa homokinetičkog zgloba zavisi od konstrukcije vozila, vrste pogona i tehničkih karakteristika poluosovine. Zbog toga spoljašnji i unutrašnji zglobovi nemaju istu funkciju niti su međusobno zamenljivi, čak i kada su namenjeni istom modelu automobila.

03 / Kako radi

Princip rada homokinetičkog zgloba

Osnovna funkcija homokinetičkog zgloba jeste da omogući ravnomeran prenos obrtnog momenta sa poluosovine na pogonski točak, uz održavanje konstantne ugaone brzine bez obzira na promenu ugla zgloba. To znači da se snaga motora prenosi na točkove bez neželjenih oscilacija u brzini rotacije, čak i kada vozilo skreće ili kada se položaj točkova menja usled rada ogibljenja. Na taj način homokinetički zglob doprinosi:

  • ravnomernom ubrzanju i prenosu snage na pogonske točkove,
  • stabilnom i preciznom upravljanju vozilom,
  • smanjenju vibracija i mehaničkih udara u pogonskom sistemu.

Da bi obavljao ovu funkciju, homokinetički zglob sadrži nekoliko precizno izrađenih komponenti koje zajednički omogućavaju prenos obrtnog momenta pod različitim uglovima. Njihova konstrukcija zavisi od vrste zgloba, ali osnovni elementi kugličnih i valjkastih izvedbi obuhvataju:

Unutrašnje i spoljašnje kućište

Predstavljaju osnovne konstruktivne elemente zgloba. Njihovi precizno obrađeni kanali i kontaktne površine omogućavaju pravilno vođenje kuglica ili valjaka i određuju ugao pod kojim zglob može da prenosi obrtni moment.

Kuglice ili valjci

Predstavljaju pokretne elemente koji prenose opterećenje između unutrašnjeg i spoljašnjeg dela zgloba. Njihovo kretanje unutar posebno oblikovanih kanala omogućava održavanje konstantne ugaone brzine čak i kada se menja ugao između poluosovine i pogonskog točka.

Kavez

Kod kugličnih homokinetičkih zglobova ima zadatak da zadrži kuglice u pravilnom položaju i sinhronizuje njihovo kretanje. Na taj način omogućava ravnomernu raspodelu opterećenja i stabilan prenos obrtnog momenta.

Zaštitna manžetna i mazivo

Gumena ili elastomerna manžetna obezbeđuje zatvoren prostor u kojem se nalazi specijalna mast za podmazivanje. Ona sprečava isticanje maziva i prodor vode, prašine, blata i drugih nečistoća koje mogu izazvati ubrzano habanje unutrašnjih komponenti.

Sve ove komponente funkcionišu kao jedinstvena mehanička celina. Njihova precizna konstrukcija omogućava da homokinetički zglob prenosi snagu motora na točkove i kada se ugao između poluosovine i glavčine menja tokom vožnje.

Kako homokinetički zglob funkcioniše tokom vožnje?

Tokom kretanja automobila, položaj pogonskih točkova i poluosovina nije uvek isti. Prilikom skretanja menjaju se uglovi zakretanja točkova, dok ogibljenje reaguje na neravnine na putu i omogućava njihovo vertikalno pomeranje. Homokinetički zglob prilagođava se ovim promenama i održava kontinuiran prenos obrtnog momenta.

Kod vozila sa prednjim pogonom, spoljašnji homokinetički zglob omogućava prenos snage čak i kada je točak zakrenut pod većim uglom. Istovremeno, unutrašnji zglob kompenzuje promene položaja i aksijalna pomeranja poluosovine koja nastaju tokom rada ogibljenja.

Za razliku od klasičnih kardanskih zglobova sa jednim zglobnim elementom, kod kojih se pri radu pod uglom javljaju oscilacije ugaone brzine, homokinetički zglobovi konstruisani su tako da održavaju ujednačenu rotaciju ulazne i izlazne osovine. Upravo ova karakteristika čini ih posebno pogodnim za savremene pogonske sisteme, kod kojih su važni preciznost prenosa snage, udobnost i pouzdanost.

Pravilno funkcionisanje homokinetičkog zgloba omogućava:

  • Kontinuiran prenos obrtnog momenta: Snaga se prenosi na pogonske točkove bez prekida tokom promene ugla zgloba.
  • Ujednačenu brzinu rotacije: Sprečavaju se oscilacije ugaone brzine koje bi mogle izazvati vibracije i neravnomeran rad pogonskog sistema.
  • Prilagođavanje promenama položaja točkova: Zglob omogućava nesmetan rad poluosovine tokom skretanja i pomeranja ogibljenja.
  • Smanjenje mehaničkih opterećenja: Pravilno podmazivanje i precizno naleganje pokretnih elemenata smanjuju trenje i habanje unutar zgloba.

Zbog svoje konstrukcije i načina rada, homokinetički zglob ima važnu ulogu u pouzdanosti kompletnog pogonskog sistema. Njegovo ispravno stanje doprinosi ravnomernom ubrzanju, stabilnom ponašanju vozila i udobnosti tokom vožnje.

04 / Šta dovodi do oštećenja

Najčešći uzroci kvara homokinetičkog zgloba

Homokinetički zglobovi projektovani su da izdrže velika mehanička opterećenja i dugotrajnu eksploataciju. Ipak, zbog stalnog prenosa obrtnog momenta, promena ugla i izloženosti različitim uslovima na putu, vremenom dolazi do habanja njihovih unutrašnjih komponenti. Pojedini faktori mogu značajno ubrzati ovaj proces i dovesti do oštećenja ili potpunog otkaza zgloba.

Među najčešćim uzrocima kvarova izdvajaju se:

1. Oštećena ili pocepana zaštitna manžetna

Oštećenje zaštitne manžetne jedan je od najčešćih uzroka kvara homokinetičkog zgloba. Njena funkcija je da zadrži mazivo unutar zgloba i spreči prodor vode, prašine, blata i drugih nečistoća. Kada manžetna pukne ili se pocepa, mast počinje da ističe, dok nečistoće dospevaju do unutrašnjih komponenti. To povećava trenje, ubrzava habanje kuglica i kontaktnih površina i može dovesti do trajnog oštećenja zgloba.

2. Nedovoljno ili neadekvatno podmazivanje

Za pravilan rad homokinetičkog zgloba neophodno je odgovarajuće podmazivanje svih pokretnih elemenata. Ukoliko dođe do gubitka masti zbog oštećene manžetne ili se koristi neodgovarajuće mazivo, povećava se trenje između metalnih površina. Posledično dolazi do ubrzanog habanja, pregrevanja i pojave oštećenja koja mogu ugroziti funkcionalnost celog zgloba.

3. Vožnja po neravnim i oštećenim putevima

Česta vožnja po rupama, makadamu i neravnim podlogama izlaže pogonski sistem dodatnim opterećenjima. Usled intenzivnijeg rada ogibljenja, homokinetički zglobovi češće menjaju ugao pod kojim prenose obrtni moment, što može ubrzati trošenje njihovih komponenti. Ovaj faktor posebno dolazi do izražaja kod vozila koja se redovno koriste na lošim putevima ili zahtevnim terenima.

4. Agresivan stil vožnje

Nagla ubrzavanja, oštro skretanje i često kretanje pod velikim opterećenjem povećavaju sile kojima su izloženi homokinetički zglobovi. Posebno su opterećeni spoljašnji zglobovi, koji moraju da prenose obrtni moment i pri velikim uglovima zakretanja točkova. Dugotrajna izloženost takvim uslovima može ubrzati zamor materijala i pojavu mehaničkih oštećenja.

5. Velika kilometraža i prirodno habanje

Kao i ostale mehaničke komponente, homokinetički zglobovi imaju ograničen radni vek. Dugotrajna eksploatacija dovodi do postepenog trošenja kuglica, valjaka i kontaktnih površina, zbog čega se mogu pojaviti povećani zazori, buka i vibracije. Prirodno habanje naročito dolazi do izražaja kod vozila sa velikom kilometražom, ali njegov intenzitet zavisi i od načina vožnje, opterećenja i redovnog održavanja.

6. Prodor vode, prljavštine i pojava korozije

Prodor vlage, vode, soli i drugih nečistoća u unutrašnjost zgloba najčešće je posledica oštećene zaštitne manžetne. Ove materije narušavaju kvalitet podmazivanja i mogu izazvati koroziju metalnih površina. Nastale nepravilnosti povećavaju trenje i otežavaju pravilno kretanje unutrašnjih elemenata, što dodatno ubrzava propadanje homokinetičkog zgloba.

7. Ugradnja nekvalitetnih rezervnih delova

Kvalitet zamenskog homokinetičkog zgloba direktno utiče na njegovu izdržljivost i pouzdanost. Delovi proizvedeni od nekvalitetnih materijala ili sa nedovoljnom preciznošću izrade mogu imati kraći radni vek i slabiju otpornost na mehanička opterećenja. Poseban problem predstavljaju nekvalitetne zaštitne manžetne i neodgovarajuća mast, koji mogu dovesti do prevremenog oštećenja čak i kada je ostatak zgloba ispravan.

Pravovremeno prepoznavanje uzroka oštećenja homokinetičkog zgloba važno je za sprečavanje ozbiljnijih kvarova i nepotrebnih troškova popravke.

05 / Kako prepoznati kvar

Koji su simptomi kvara homokinetičkog zgloba?

Oštećen ili istrošen homokinetički zglob najčešće pokazuje prepoznatljive simptome pre nego što dođe do potpunog otkaza. Pravovremeno prepoznavanje ovih simptoma omogućava da se kvar otkloni pre nego što izazove dodatna oštećenja pogonskog sistema i veće troškove popravke.

U nastavku su opisani najčešći simptomi koji mogu ukazivati na problem sa spoljašnjim ili unutrašnjim homokinetičkim zglobom.

1. Pucketanje i kliktanje pri skretanju

Ritmično pucketanje ili kliktanje tokom skretanja jedan je od najkarakterističnijih simptoma istrošenog spoljašnjeg homokinetičkog zgloba. Zvuk se najčešće javlja pri malim brzinama, naročito kada je volan zakrenut pod većim uglom ili do krajnjeg položaja.

Do pojave ovog zvuka dolazi kada su kuglice i kontaktne površine unutar zgloba istrošene, zbog čega se obrtni moment više ne prenosi potpuno ravnomerno. Ukoliko se pucketanje ponavlja pri svakom skretanju, potrebno je proveriti stanje homokinetičkog zgloba.

2. Vibracije tokom ubrzavanja

Vibracije koje se pojačavaju prilikom ubrzavanja mogu ukazivati na oštećenje unutrašnjeg homokinetičkog zgloba ili druge probleme sa poluosovinom. Vozač ih može osetiti kroz pod, karoseriju, volan ili pedale, a njihov intenzitet često raste sa povećanjem opterećenja pogonskog sistema.

Za razliku od vibracija izazvanih nebalansiranim točkovima, koje su obično povezane sa određenim brzinama kretanja, vibracije usled problema sa unutrašnjim zglobom često su izraženije tokom ubrzavanja. Ipak, za precizno utvrđivanje uzroka neophodan je pregled u servisu.

3. Oštećena manžetna i tragovi masti

Oštećena zaštitna manžetna jedan je od najlakše uočljivih znakova potencijalnog problema sa homokinetičkim zglobom. Kada guma napukne ili se pocepa, mast za podmazivanje počinje da izlazi iz zgloba, dok voda, prašina i druge nečistoće mogu da prodru u njegovu unutrašnjost.

Na oštećenje manžetne mogu ukazivati:

  • masni tragovi na unutrašnjoj strani felne ili u području blatobrana,
  • vidljive pukotine, cepanja ili deformacije gumene manžetne,
  • tragovi razbacane masti oko poluosovine i zgloba.

Važno je reagovati čim se primeti oštećenje. Ako je zglob još uvek u dobrom stanju, pravovremena zamena manžetne i odgovarajuće podmazivanje mogu sprečiti potrebu za zamenom kompletnog zgloba.

4. Kuckanje i udarci prilikom promene opterećenja

Tupi udarci ili metalno kuckanje koje se javlja prilikom naglog ubrzavanja, usporavanja ili prelaska iz vožnje unazad u vožnju unapred mogu ukazivati na povećan zazor u homokinetičkom zglobu. Ovakvi zvukovi nastaju kada istrošeni unutrašnji elementi više ne ostvaruju pravilan kontakt i ne prenose obrtni moment ravnomerno.

Slične simptome mogu izazvati i drugi delovi pogonskog sistema, uključujući nosače motora i menjača, zbog čega je važno utvrditi tačan izvor zvuka.

5. Povećane vibracije i buka tokom vožnje

Kada je homokinetički zglob značajno istrošen, mogu se pojaviti vibracije i neuobičajeni zvukovi koji postaju izraženiji sa povećanjem brzine ili opterećenja vozila. U zavisnosti od mesta i stepena oštećenja, mogu se javiti ponavljajuće vibracije, lupkanje ili osećaj nepravilnog rada pogonskog sklopa.

Ove promene ne treba zanemarivati, jer mogu ukazivati na ozbiljnije habanje zgloba, ali i na probleme sa drugim komponentama poluosovine i prenosa snage.

6. Potpuni otkaz homokinetičkog zgloba

Ukoliko se prvi simptomi duže vreme zanemaruju, habanje može napredovati do potpunog otkaza homokinetičkog zgloba. U takvoj situaciji može doći do:

  • prekida prenosa obrtnog momenta na pogonski točak,
  • gubitka pogona i nemogućnosti normalnog kretanja vozila,
  • ozbiljnog oštećenja poluosovine i drugih delova pogonskog sistema.

Potpuni otkaz predstavlja ozbiljan kvar koji može onemogućiti bezbedno upravljanje i dalje kretanje vozila. Ukoliko se pojave jaki udarci, intenzivne vibracije ili iznenadan gubitak pogona, potrebno je zaustaviti vozilo na bezbednom mestu i pozvati pomoć na putu.

Kada primetite pucketanje pri skretanju, vibracije tokom ubrzavanja ili tragove masti oko poluosovine, nemojte odlagati pregled vozila. Pravovremena dijagnostika omogućava da se utvrdi da li je potrebno zameniti samo zaštitnu manžetnu ili kompletan homokinetički zglob, čime se sprečavaju dodatna oštećenja i nepotrebni troškovi popravke.

06 / Održavanje i zamena

Koliko često se menja homokinetički zglob?

Homokinetički zglob nema unapred propisan interval zamene, već se menja kada se utvrdi da je istrošen ili oštećen. Njegov radni vek zavisi od konstrukcije vozila, uslova eksploatacije, stila vožnje i redovnog održavanja. U proseku, homokinetički zglob može trajati između 100.000 i 160.000 kilometara, dok pravilno održavani zglobovi, uz očuvane zaštitne manžetne i odgovarajuće podmazivanje, mogu trajati i znatno duže.

Faktori koji utiču na radni vek homokinetičkog zgloba

Na brzinu habanja homokinetičkog zgloba utiče nekoliko važnih faktora:

Uslovi vožnje

Česta vožnja po rupama, makadamu i neravnim putevima povećava opterećenje pogonskog sistema i može ubrzati habanje zgloba.

Stil vožnje

Nagla ubrzavanja, oštra skretanja i česte promene opterećenja dodatno opterećuju homokinetičke zglobove.

Spoljašnji uticaji

Voda, so, blato i prljavština mogu dospeti u zglob kroz oštećenu manžetnu, narušiti podmazivanje i izazvati koroziju.

Održavanje

Redovna kontrola zaštitnih manžetni i pravovremena zamena oštećenih delova značajno smanjuju rizik od prevremenog kvara.

Kada je potrebno zameniti homokinetički zglob?

Zamena je potrebna kada se utvrdi značajno habanje ili oštećenje koje onemogućava pravilan rad zgloba. Najčešći pokazatelji su pucketanje pri skretanju, vibracije tokom ubrzavanja, povećan zazor i oštećenje unutrašnjih komponenti. Ukoliko je problem ograničen na zaštitnu manžetnu, a sam zglob nije pretrpeo oštećenja, često je dovoljna zamena manžetne i odgovarajućeg maziva.

07 / Cena i izbor dela

Cena homokinetičkog zgloba

Cena homokinetičkog zgloba zavisi od marke i modela vozila, vrste zgloba, kvaliteta rezervnog dela i troškova ugradnje. Prilikom planiranja zamene važno je uzeti u obzir ne samo cenu samog dela već i cenu rada u servisu, koja može značajno da varira u zavisnosti od konstrukcije vozila i složenosti intervencije.

Koliko košta homokinetički zglob?

Za većinu putničkih automobila, cena zamenskog homokinetičkog zgloba okvirno se kreće od 3.000 do 4.000 RSD, u zavisnosti od proizvođača i kvaliteta dela. Troškovi ugradnje mogu iznositi dodatnih 2.500 do 3.500 RSD, u zavisnosti od servisa i zahtevnosti zamene.

Prema tome, ukupni troškovi zamene jednog homokinetičkog zgloba mogu iznositi približno 5.500 do 7.500 RSD. Kod pojedinih modela, posebno luksuznih i sportskih automobila, ove cene mogu biti znatno više.

Od čega zavisi cena zamene homokinetičkog zgloba?

Na konačnu cenu najviše utiču sledeći faktori:

Marka i model vozila

Cena zavisi od konstrukcije pogonskog sistema, dostupnosti rezervnih delova i specifičnih tehničkih zahteva konkretnog modela.

Vrsta homokinetičkog zgloba

Spoljašnji i unutrašnji zglobovi mogu imati različite cene, u zavisnosti od konstrukcije i proizvođača.

Kvalitet rezervnog dela

Originalni i kvalitetni zamenski delovi renomiranih proizvođača mogu biti skuplji, ali predstavljaju pouzdaniji izbor u pogledu preciznosti izrade i dugotrajnosti.

Troškovi ugradnje

Cena rada zavisi od pristupačnosti zgloba, složenosti demontaže i montaže, kao i cenovnika servisne radionice.

Obim popravke

Zamena jednog zgloba razlikuje se po ukupnim troškovima od zamene oba zgloba ili kompletne poluosovine.

Prilikom izbora rezervnog dela važno je proveriti njegovu kompatibilnost sa konkretnim vozilom, jer se homokinetički zglobovi razlikuju prema dimenzijama, konstrukciji i tehničkim karakteristikama.

Pravovremena zamena oštećenog homokinetičkog zgloba može sprečiti dodatna oštećenja poluosovine i drugih komponenti pogonskog sistema. Zbog toga je važno reagovati na prve simptome kvara i odabrati odgovarajući rezervni deo koji obezbeđuje pouzdan i dugotrajan rad.

U našoj ponudi možete pronaći homokinetičke zglobove za veliki broj marki i modela automobila renomiranih svetskih proizvođača.

Prilikom odabira važno je proveriti kompatibilnost dela sa markom, modelom, godištem i brojem šasije Vašeg vozila kako biste bili sigurni da birate odgovarajući homokinetički zglob.

Pozovi nas